Pored doprinosa ekologiji u vidu smanjenja zagađenja životne sredine, solarni sistemi na krovovima objekata doprinose značajnim uštedama kroz upotrebu električne i toplotne energije.
Off-grid i on-grid solarni sistemi
Prvi pronalaze primenu u objektima koji su udaljeni od elektrodistributivne mreže, kao što su vikendice, salaši, čamci i slično, dok se drugi koriste u komercijalne svrhe u cilju proizvodnje i prodaje električne energije.
Kod on-grid sistema, odgovarajući solarni sistem se definiše na osnovu klijentove dosadašnje potrošnje električne energije i koji procenat potrošnje želi da reši uzimajuću u obzir raspoloživi budžet. Neophodno obratiti pažnju na zimski period koji karakteriše smanjen intenzitet sunčevog zračenja, pa je i proizvodnja električne energije manja. Za zimski period neophodno je obezbediti dodatni izvor električne energije u vidu agregata ili vetrogeneratora. Predlog je instalirati značajan broj „energy storage“ sistema sa litijumskim baterijama gde se višak energije skladišti u baterijama, da bi se kasnije, u večernjim i noćnim satima, distribuirao prema potrošačima.
Bitno je razgraničiti da li se radi o on-grid sistemima koji se instaliraju za domaćinstva ili privredne objekte prvenstveno radi ostvarivanja ušteda, ili se radi o off-grid sistemima koji se mogu primeniti na vikendicama, brodovima, kod ulične rasvete, za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, a takođe i u privredi i domaćinstvima.
Tehnički uslovi za postavljanje solarnih sistema i očekivana ušteda
Kada je reč o tehničkim preduslovima za postavljanje solarnih sistema, bitno je da postoji odgovarajuća površina krova ili zemljišta koja će biti dovoljna za instalaciju solarnog sistema određene veličine. Takođe je bitno da krov može izdržati težinu instalacije i da ne postoje nikakve fizičke prepreke koje će stvarati senku na solarnim panelima. Solarni paneli maksimum proizvodnje dostižu orijentacijom ka jugu, a takođe su prihvatljive i ostale pozicije od istoka do zapada, dok se sever izbegava. U situacijama kada su paneli okrenuti prema istoku, odnosno zapadu, proizvodnja će biti smanjena za oko 10% u odnosu na to kada su postavljeni prema jugu. Kada se govori o očekivanim uštedama mora se imati u vidu da li je solarni sistem dimenzionisan da podmiri celokupnu potrošnju električne energije ili njen deo.
Konkretno, solarna elektrana snage 5-10kW može pokriti godišnju potrošnju prosečnog domaćinstva u Srbiji. Vrlo bitan faktor predstavlja i intenzitet sunčeve svetlosti od koje zavisi i količina proizvedene energije kojom će se podmirivati potrošnja uređaja. Srbija ima jako dobre predispozicije za postavljanje solarnih sistema, s obzirom na to da je intenzitet sunčevog zračenja više od 1.300kWh po m2 godišnje.
Nacrt Zakona o OIE, ali i o energetskoj efikasnosti
Donošenjem nove uredbe i mogućnosti distribuiranja viška proizvedene energije u mrežu, stvara mogućnost za instaliranje znatno većih sistema koji u potpunosti mogu da reše potrebe za električnom energijom.
Nacrt Zakona o OIE predstavlja značajnu i pozitivnu promenu u sferi obnovljivih izvora energije i budi nadu da postoji odlučnost na nivou države i institucija da se ozbiljnije pozabave ovom temom i značajno pojednostave administrativnu proceduru. Konkretno se, u oblasti solarne energije, najavljuje uvođenje feed-in tarife i tzv. prozjumera, što će dati šansu velikom broju novih korisnika da se uključe u priču proizvodnje/prodaje električne energije. Nacrt zakona, budući da je još u radnoj fazi, ima dovoljno prostora za poboljšanja, kako bi se što potpunije regulisalo funkcionisanje ove oblasti.