Dan primirja u Prvom svetskom ratu u Srbiji će, kao i u svetu, biti obeležen nizom državnih manifestacija 11. novembra u 11 sati u znak sećanja na trenutak kada je primirje stupilo na snagu.

Toga dana sa ponosom i pijetetom seća na stotine hiljada civila i ratnika, nevino i junački stradalih u borbama za odbranu i oslobođenje domovine tokom četiri ratne godine – 1914. do 1918.

Dan primirja, koji je u Srbiji državni praznik od 2011. godine, svečano i na najvišem nivou se obeležava posebno u zemljama pobednicama, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Rusiji, SAD, Novom Zelandu i Belgiji.

Centralna državna ceremonija u Srbiji podrazumeva polaganje venaca na Spomenik Neznanom junaku kao i organizovanje prijema za potomke starih ratnika, poštovaoce tradicije, članove diplomatskog kora i ugledne zvanice iz svih sfera društvenog života, saopštilo je Ministarstvo rada.

Dan primirja, kao državni praznik, ustanovljen je u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u Francuskoj u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša u 11 časova potpisano primirje u Prvom svetskom ratu, koje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.

U Srbiji se od 2012. godine kao glavni motiv za amblem tog praznika koristi cvet Natalijina ramonda, ugrožena vrsta koja raste na istoku Srbije i na planini Nidže na najvišem vrhu Kajmakčalana na kojoj je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe protiv Bugara, tokom stvaranja preduslova za proboj Solunskog fronta.

Simbolika cveta je višestruka, kako zbog staništa, tako i zbog imena – cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović, a poznat je kao cvet feniks – čak i kada se potpuno osuši, ako se zalije, Natalijina ramonda može da oživi, što ukazuje i na vaskrs srpske države iz pepela posle Prvog svetskog rata.

Autor: Tanjug

Prethodni tekstNovo groblje u Batajnici 2021
Sledeći tekstSvet kolica