Naše mišljenje jeste da je vazduh zagađen. Počela je grejna sezona, a žitelji se uglavnoj greju na čvrsto gorivo (drva i ugalj koji je pritom jedan od većih zagađivača). Iako je kroz Batajnicu urađena gasifikacija ali ljudi mahom ne mogu da uvedu gas zbog legalizacije a na istu čekaju godinama. Kada bi većina žitelja prešla na čistiju tehnologiju, poboljšao bi se i kvalitet samog vazduha.

Vazduh u Srbiji ovih dana ima boju i miris – to već nedeljama osećaju građani Beograda ali i žitelji Batajnice. Ono što je teško primetiti jesu čestice koje mu daju boju i miris – PM 2.5, PM 10, ugljen-monoksid, sumpor-dioksid, azot-dioksid i ozon. Ove čestice utiču na indeks zagađenja koji je danas u Batajnici ljubičast po skali Evropske agencije za životnu sredinu. Kvalitet vazduha u Batajnici do ovog prepodneva bio je sa veoma lošim i opasnim vazduhom, a to je na osnovu kriterijuma Evropske unije Common Air Quality indeksom.

Ovaj indeks koristio se u Evropi od 2006. godine, a u novembru 2017. Evropska agencija za zaštitu životne sredine objavila je Evropski indeks kvaliteta vazduha. On se od tada koristi širom kontinenta.

Različite boje i indeksi
Skala Agencije za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine kvalitet vazduha označava sa pet boja i toliko različitih klasa u zavisnosti od vrednosti koncentracija pojedinih zagađujućih materija. Kvalitet vazduha može biti odličan, dobar, prihvatljiv, zagađen i jako zagađen i označava se zelenom, plavom, žutom, crvenom i ljubičastom bojom.

Ljubičasta je namenjena jako zagađenom vazduhu, dok se zelenom označava vazduh odličnog kvaliteta.

Ova agencija svakodnevno meri količine čestica sumpor-dioksida, PM 10, azot-dioksida i kobalta i na osnovu toga određuje kvalitet vazduha. Skala na osnovu količine čestica u mikrogramima po metru kubnom vazduha:

zelena (odličan) – sumpor-dioksid 0-100, azot-dioksid 0-40, kobalt 0-5.000, PM 10 0-20
plava (dobar) – sumpor-dioksid 100,1-200, azot-dioksid 40,1-100, kobalt 5.001-10.000, PM 10 20,1-40
žuta (prihvatljiv) – sumpor-dioksid 200,1-350, azot-dioksid 100,1-150, kobalt 10.001-20.000, PM 10 40,1-50
crvena (zagađen) – sumpor-dioksid 350,1-500, azot-dioksid 150,1-400, kobalt 25.001-50.000, PM 10 50,1-100
ljubičasta (jako zagađen) – sumpor-dioksid >500, azot-dioksid >400, kobalt >50.000, PM 10 >100

Grey line
Skala Evropske agencije za životnu sredinu

Evropska agencija za životnu sredinu meri količine čestica PM 2.5, PM 10, azot-dioksida, sumpor-dioksida i ozona. Na osnovu količine čestica u vazduhu se formira šestostepena skala – svaki stepen zagađenja označen je drugom bojom. Skala na osnovu količine čestica u mikrogramima po metru kubnom vazduha:

plava (odličan) – PM 2.5 0-10, PM 10 0-20, azot-dioksid 0-40, ozon 0-50, sumpor-dioksid 0-100
zelena (prihvatljiv) – PM 2.5 10-20, PM 10 20-40, azot-dioksid 40-90, ozon 50-100, sumpor-dioksid 100-200
žuta (srednje zagađen) – PM 2.5 20-25, PM 10 40-50, azot-dioksid 90-120, ozon 100-130, sumpor-dioksid 200-350
crvena (zagađen) – PM 2.5 25-50, PM 10 50-100, azot-dioksid 120-230, ozon 130-240, sumpor-dioksid 350-500
bordo (vrlo zagađen) – PM 2.5 50-75, PM 10 100-150, azot-dioksid 230-340, ozon 240-380, sumpor-dioksid 500-750
ljubičasta (ekstremno zagađen) – PM 2.5 75-800, PM 10 150-1.200, azot-dioksid 340-1.000, ozon 380-800, sumpor-dioksid 750-1.250

Grey line
Common Air Quality indeks

Uobičajena skala koja je u Evropi korišćena pre 2017, a za koju u Gradskom zavodu za javno zdravlje kažu da se i dalje koristi u Beogradu, meri kvalitet vazduha u petostepenom indeksu. Zagađenje može biti vrlo visoko, visoko, srednje, nisko i vrlo nisko na osnovu merenja količine azot-dioksida. PM10, PM2,5, kobalta i sumpor-dioksida. Skala zagađenja na osnovu količine čestica u mikrogramima po metru kubnom vazduha:

tamno zelena (vrlo nisko) – azot-dioksid 0-50, PM 10 0-15, ozon 0-60, PM 2.5 0-10, kobalt 0-5.000, sumpor-dioksid 0-50
svetlo zelena (nizak) – azot-dioksid 50-100, PM 10 15-30, ozon 60-120, PM 2.5 10-20, kobalt 5.000-7.500, sumpor-dioksid 50-100
žuta (srednje visoko) – azot-dioksid 100-200, PM 10 30-50, ozon 120-180, PM 2.5 20-30, kobalt 7.500-10.000, sumpor-dioksid 100-350
narandžasta (visoko) – azot-dioksid 200-400, PM 10 50-100, ozon 180-240, PM 2.5 30-60, kobalt 10.000-20.000, sumpor-dioksid 350-500
crvena (vrlo visoko) – azot-dioksid >400, PM 10 >100, ozon >240, PM 2.5 >60, kobalt >20.000, sumpor-dioksid >500

Grey line
Koji god indeks da se koristi, u slučajevima kada je vazduh zagađen, stanovništvo može osetiti zdravstvene tegobe. Od količine zagađujućih čestica, zavisi i to kakav uticaj će imati na zdravlje.

Kako se zaštititi?
Srbija je u grupi zemalja koje imaju najzagađeniji vazduh na svetu, prenela je Svetska alijansa za zdravlje i zagađenje. Preko disajnih puteva mogu držati šal, kapa, kaput, ali da se nakon toga moraju odmah skinuti, jer se zagađujuće čestice zadržavaju na tkanini. Kada je u pitanju zaštita zdravlja stanovništva u navedenim uslovima, preporuka je da osetljive osobe ograniče boravak napolju u jutarnjim i večernjim satima. Tu spadaju osobe sa hroničnim oboljenjima (respiratorna, kardiovaskularna oboljenja), mala deca i starije osobe. Takođe u ovim periodima dana nikako ne treba upražnjavati fizičke aktivnosti, poput trčanja ili bilo kakvih treninga na otvorenom, s obzirom na to da se tada ubrzano diše, a to pospešuje udisanje štetnih materija.

Izvor: BBC, Batajnica.com

Prethodni tekstNovo groblje u Batajnici 2021
Sledeći tekstSrbija obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu