Danas je Lazareva subota ili Vrbica, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih. Mnoge porodice ovaj dan slave kao krsnu slavu.

Današnji praznik, Lazareva subota, proslavlja dan kada je Isus Hristos vaskrsao četiri dana mrtvog Lazara. To je videlo mnogo ljudi, pa se vest o čudu Hristovom proširila na sve strane.

O Lazarevoj suboti

Lazareva subota je sećanje na događaj u Vitaniji, gde je živeo mladi čovek Lazar sa sestrama Martom i Marijom, koji je sa svim pojedinostima opisao jevanđelist Luka.

Na vest o smrti Lazarevoj, kako je zapisano u Jovanovom Jevanđelju, Isus je došao u Vitaniju, gde je njegov prijatelj već četiri dana bio sahranjen.

Došao je do groba, naredio da se skloni grobni kamen i pozvao Lazara da izađe, što je on i učinio, sav uvijen u pogrebne pokrove, kaže predanje koje je preneo sveti Jovan u svom Jevanđelju.

Ovaj događaj smatra se u hrišćanstvu pobedom života nad smrću i nagoveštaj Hristovog stradanja i vaskrsenja, u kome je osnova novozavetne vere.

To poslednje čudo Hristovo, koji se već pročulo po čudesnim isceljenjima i drugim podvizima kojim je potvrđivao snagu potonje vere, ozlojedilo je judejske sveštenike i uzrok je presude na smrt raspećem koju mu je u sredu, u nedelji stradanja, izrekla jevrejska skupština Sinedrion.

Lazar je živeo još trideset godina kao episkop na Kipru, gde ga je posetila i Bogorodica i poklonila mu omofor, njenom rukom izvezen.

Spomen svetog Lazara Četvorodnevnog slavi se od prvih dana hrišćanstva, a njegovo ime je simbolično i na hebrejskom „el-azar“ znači – Bog je pomogao.

Njegove mošti počivaju danas u Carigradu, gde su prenete 890. godine sa Kipra, odnosno iz Kitona kod Larnake, gde je stajala nadgrobna ploča sa natpisom „Hristov prijatelj“.

Kako se obeležava

Na Lazarevu subotu beru se mlade vrbove grane koje se osveštavaju u crkvi i dele narodu. Zato se današnji praznik zove i Vrbica.

Ovo je dan dečje radosti, jer je, prema jevanđelju, Hristos polazeći u Jerusalim rekao: „Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko“.

Običaj je da se deca, ukrašena zvončićima i venčićima, lepo obuku, odakle i potiče izreka: „Udesio se, kao za Vrbicu“.

Nekada su od kuće do kuće išle lazarice i dodole, koje su uz pesmu želele domu i ukućanima napredak i sreću.

Danas se bere i cveće koje se ne unosi u kuću, već potopi u vodu da prenoći, a ujutru se, na Cveti, ukućani njome umivaju.

Lazareva subota slavi se i kao krsna slava, sa obavezno posnom trpezom. Ne rade se teži poslovi.

Izvor: rts/blic
Prethodni tekstVremeplov, 24. april
Sledeći tekstAplikacija za prijavljivanje divljih deponija u Srbiji