Pošto je toliko koristan, ima i svoj dan – Svetski dan kišobrana obeležava se desetog februara. Pretpostavka je da je prvi izum nalik današnjem kišobranu napravljen u 11. veku pre nove ere. Sledi šest stvari koje možda niste znali o kišobranu.

Datira iz doba pre nove ere – Dokaz o najranijem korišćenju ove korisne sprave je spomenik caru Sargonu, podignut oko 2.300. godine pre nove ere, na kome je Sargon, vladar Akada, prikazan kako jaše ispred svoje vojske sa slugom, koji iza njega nosi nešto nalik kišobranu/suncobranu.

Simbol prestiža – Postojbina „modernijeg“ kišobrana je Kina. Prve primerke, sa namenom da ih štite od sunčeve svetlosti, Kinezi su pravili od svile, i bili su simbol moći, prestiža i pripadanja plemstvu.

Premazivanje voskom – Kada je kišobran počeo da se koristi i za zaštitu od padavina, Kinezi su svoje svilene suncobrane počeli da prave i od papira. Da bi bili vodootporni i postali „pravi“ kišobrani, premazivali su ih voskom.

Postali su rasklopivi tek u 19. veku – Najraniji prvi poznati rasklopivi kišobran kreiran je u Engleskoj, tek u 19. veku, gde su mu dograđene čelične žice. Tada se nazivao „koktelski kišobran“.

Prva prodavnica kišobrana radi i danas – Prva prodavnica kišobrana zvala se „Džejms Smit i sinovi“. Prodavnica je otvorena 1830. godine i još se nalazi u Oksfordskoj ulici, u Londonu.

„Ne smeš da ga otvoriš u kući!“ – Kišobran je poput crne mačke i razbijenog ogledala predmet sujeverja. Neki ljudi smatraju da se kišobran nikada ne sme otvoriti u kući, jer će to doneti nesreću svima koji u njoj žive.

Izvor: RTS, Foto: freepik
Prethodni tekstVremeplov, 10. februar
Sledeći tekstMilivoje Mića Tomić – gospodin glumac