Ministarstvo finansija pripremilo je novi predlog rešenja za frilensere, potvrđeno je u ovoj instituciji. Ukoliko predstavnici radnika na internetu prihvate ponudu koja će im biti prezentovana u utorak, oko 80 odsto njih biće oslobođeno plaćanja poreza i doprinosa koje nisu regulisali u prethodnih pet godina.
Preostalih 20 odsto radnika na internetu će moći da računa na otpis kamata koje su nastale u prethodnom periodu, kao i na omogućavanje reprograma za dugove.
Predstavnici Ministarstva dali su i nezvaničnu računicu, da će onaj ko je u prethodnoj godini imao prihode od 500 evra mesečno u trajanju od godinu dana, imati obavezu da državi na ime poreza i doprinosa uplati protivvrednost od sedam evra.
U Ministarstvu finansija veruju da su konačno došli do modela koji je prihvatljiv i za državu, kao i za frilensere.
Model o čijim detaljima će javnost znati više sutra će, prema mišljenju nadležnih u Ministarstvu finansija, obezbediti da radnici na internetu izmiruju svoje zakonske obaveze, ali i da država obezbedi priliv fiskalnih prihoda koji neće ugroziti egzistenciju frilensera.
Prema tvrdnjama samih radnika na internetu, njih u Srbiji ima više od sto hiljada, a bave se najrazličitijim poslovima, od programiranja, dizajniranja, administrativnih poslova do učenja jezika. Problemi na relaciji država – radnici na internetu počeli su prošlog oktobra, kada im je zatraženo da plate porez, i to ne samo za trenutne aktivnosti, već i retroaktivno. Udruženje radnika na internetu predalo je zatim svoje zahteve Vladi, 10. novembra. Osnovni zahtev bio je da se poreska kontrola prihoda ostvarenih na internetu ne vrši retroaktivno, kao i da se zakonski uredi status ove kategorije zaposlenih. Pregovori o statusu frilensera između Vlade i Udruženja zaposlenih na internetu započeti su 15. januara i trajali su tri nedelje. Okončani su predlogom Ministarstva finansija koji nije prihvaćen od strane frilensera. Od tada nije bilo niti novih pregovora, a do danas, ni novih predloga.
U međuvremenu, Udruženje radnika na internetu pozvano je od strane ministarke Darije Kisić Tepavčević da učestvuje u radnoj grupi za izradu novog Zakona koji bi prepoznao fizička lica koja rade putem interneta. Frilenseri su načelno prihvatili ovaj poziv, ali rad Radne grupe još uvek nije otpočeo.
Ko su frilenseri
Procenjuje se da u Srbiji ima oko 10.000 frilensera. Centar za istraživanje javnih politika izračunao je da su njihovi prihodi u proseku oko 80.000 dinara bruto mesečno za muškarce i 60.000 dinara za žene.
Imaju uglavnom do 30 godina, dobro su potkovani znanjem i vešto „barataju“ internetom i društvenim mrežama, ali i programiranjem.
Po definiciji to su osobe koje rade za određenu kompaniju, ili više njih, ali nisu zaposleni ni u jednoj. Nemaju standardno radno vreme, rade sa bilo kog mesta i uglavnom biraju projekte koje će da rade.
U Srbiji, oni su uglavnom iz IT sektora, često se bave održavanjem sajtova ili recimo razvojem softvera, ali i digitalnim marketingom, prevođenjem, držanjem časova preko mreže, dizajnom, fotografijom, a zarađuju i znatno više od prosečne mesečne plate.
U zavisnosti od toga koliko posla imaju tokom jednog meseca i na koliko projekata i za koliko kompanija rade, zarada im se kreće od 500 pa do i mnogo više od 2.000 evra mesečno.