Inhibitori nitrifikacije usporavaju transformaciju azota iz amonijačnog u nitratni oblik tako da on ostane duže dostupan biljkama i da se smanji ispiranje u zemljište.

Uravnotežena ishrana azotom je od velike važnosti za rast i razvoj biljaka, jer i manjak i višak ovog elementa u zemljištu dovodi do problema u proizvodnji.

U savremenoj proizvodnji primenjuju se inhibitori nitrifikacije. Zašto su važni i kako ih primeniti saznajemo od Milenka Đurića, savetodavca za ratarstvo PSSS ,,Poljosavet” doo Loznica.

Azot je makroelement koji posredno ili neposredno utiče na sve procese u biljkama. Najvažnija uloga azota je u proizvodnji hlorofila i sintezi proteina tako da u velikoj meri utiče na postizanje visokih prinosa u biljnoj proizvodnji i na kvalitet proizvoda.

Azot je takođe deo jedinjenja u biljkama kao što su proteini, hlorofil, hormoni, enzimi, aminokiseline i druga.

Nedostatak azota u zemljištu se ogleda u usporenom porastu biljaka, bledo zelenim do žutim listovima, izduženom korenu sa slabim grananjem.

Višak azota dovodi do bujnog razvoja biljke, list je tamno zelene boje, koren kraći i deblji.

U zemljištu azot se nalazi u obliku organskih i mineralnih jedinjenja.

Biljke usvajaju azot iz zemljišta koji se nalazi u amonijačnom i nitratnom obliku.

Amonijačni oblik je pogodniji za usvajanje od strane biljaka jer se direktno ugrađuje u organska jedinjenja, dok se nitratni prvo mora da prevede u amonijačni oblik. Amonijačni oblik azota je manje pokretljiv u zemljištu nego nitratni jer se vezuje za čestice zemljišta, objašnjava Đurić.

Kod korišćenja azota od strane biljaka je vrlo bitno i ispiranje azota u dublje slojeve zemljišta i to kako sa aspekta povećanja prinosa tako i za očuvanje čovekove okoline.

Da bi se ovo uskladilo upotreba mineralnih đubriva koja sadrže azot u formulaciji mora biti dobro izbalansirana da bi se izbeglo ispiranje a i da dostupnost azota odgovara potrebama biljke u zavisnosti od faze razvoja.

Inhibitori nitrifikacije utiču na usporavanje delovanja bakterija iz roda Nitrosomonas i na taj način se kontroliše brzina nitrifikacije i usporava transformacija azota iz amonijačnog u nitratni oblik tako da on ostane duže dostupan biljkama i da se smanji ispiranje u zemljište, navodi savetodavac.

Primena inhibitora nitrifikacije

Mineralna đubriva – đubriva sa stabilizovanim azotom

U mineralna đubriva se dodaje inhibitor nitrifikacije Dicijanamid (DCD).

DCD je organski molekul sa enzimskom aktivnošću koji usporava proces nitrifikacije, smanjuje brzinu razlaganja azota, sprečavaju da azot iz amonijačnog oblika brzo prelazi u nitratni.

Dostupnost azota se produžava na 50 do 80 dana od dana primene tako da se pravi ravnoteža između potreba biljaka i dostupnosti azota u zemljištu, smanjuju se gubici azota isparavanjem i ispiranjem.

Na osnovu kontrole plodnosti može da se izračuna potrebna količina azota, napravi proračun primene i na taj način se povećava efikasnost primene mineralnih đubriva a i zbog smanjenja broja agrotehničkih operacija se povećava produktivnost proizvodnje.

Đubriva sa stabilizovanim azotom se primenjuju u ratarstvu, povrtarstvu i voćarstvu.

Inhibitori nitrifikacije – Inovativna tehnologija

Inovativna tehnologija sa aktivnom materijom – inhibitorom nitrifikacije Nitrapirin, formulacija mikrokapsulirana suspenzija koja se koristi u količini od 2,5 l po ha sa količinom vode od 100 do 200 l, a za aplikaciju se koriste standardne prskalice.

Utiče na dostupnost azota od 60 pa do 80-90 dana, smanjuje gubitke azota u zemljištu ispiranjem i isparavanjem, kontroliše usvajanje azota od strane biljaka i utiče na povećanje prinosa i do 7% u odnosu na netretirane delove proizvodnih parcela.

Koristi se zajedno sa organskim đubrivima (stajnjak, osoka, organski ostaci iz bioenergana), uz obaveznu inkorporaciju, sa mineralnim đubrivima u vreme predsetvene obrade ili prihrane (uz inkorporaciju ili pred kišu), a takođe mogu da se kombinuju i sa herbicidima koji se koriste u usevu, savetuje Đurić.

Primena ovog produkta nove tehnologije je u ratarskim kulturama kao što su kukuruz, strna žita, uljana repica, krompir, šećerna repa, zatim u povrtarskim kulturama i u voćarstvu.

Izvor: poljosfera.rs
Prethodni tekstPravoslavni vernici slave Vaskrs
Sledeći tekst“Dani poljoprivrede” onlajn na platformi od 18. do 21. maja