Umesto da kompjuter, telefon i tablet koriste za razonodu, usled pandemije, deca na ovim uređajima provode ceo dan. Onlajn nastava, domaći zadaci, a kasnije igrice i dopisivanja. Da li je produžen boravak na internetu doneo neke promene, ima li razloga za brigu?

Broj pretraga za dečijim pornografskim sadržajima tokom ove godine porastao je za 200 posto. Samim tim, broj profila koji se bave prikupljanjem ovakvog sadržaja je takođe porastao.

Kako možemo da zaštitimo decu?

1. Edukacija

Veoma je važno da se kao roditelj edukujete o mogućim opasnostima, kao i taktikama koje predatori koriste na internetu. Kada znate kako profili na društvenim mrežama funkcionišu, kakva su podešavanja, na koji način se uspostvalja komunikacija, dodaju prijatelji, pratioci i slično, ne samo da ćete bolje objasniti detetu od čega treba da se čuva, već ćete delovati upućenije u njihovim očima. Deca će videti da znate o čemu pričate, pa će imati puno više poverenja da vam se povere ukoliko dođe do problema.

2. Razgovor

Redovno razgovarajte sa decom o tome kako provode vreme na internetu. Nije potrebno da im uvek držite predavanja, jer se u velikom broju slučajeva oni onlajn snalaze bolje od vas. Umesto prigovaranja i lekcija, pitajte ih šta rade na internetu, sa kime pričaju, kako obrađuju fotografije, koje igrice igraju… Roditelj je detetov najveći uzor i heroj, kada ono vidi da vas iskreno interesuje kako njegova omiljena igrica funkcioniše, biće otvoreno da vam kaže apsolutno sve. Kroz razgovor saznaćete sa kime priča, ko su mu onlajn prijatelji, odakle su i slično, a usput će vam se pružiti i prilika da dete posavetujete o bezbednosti na interentu.

3. Deljenje podataka

Svaka aplikacija od nas traži neki privatan podatak, bilo da je to ime, imejl ili datum rođenja. Upravo zbog toga je nepraktično da od dece očekujemo da ne podele baš ni jedan detalj o sebi. Zabrane ne isključuju mogućnost da će doći do nezgode, samo povećavaju mogućnost da će se to desiti bez vašeg znanja. Dogovorite sa decom koje podatke smeju da podele, a koje ne smeju da daju nikome, čak ni onlajn prijateljima kojima veruju. Adresa stanovanja, ime škole, broj pokazne, broj lične karte ili platne kartice su informacije koje su veoma poverljive. Objasnite detetu da je važno da vas obavesti ukoliko neko na internetu traži ove podatke od njih. Takođe im možete predložiti da svoj identitet zaštite zanimljivim nadimkom, koji bi koristili umesto pravog imena.

4. Selfi i video snimci

Možda i najbitnija stavka je da se sa detetom dogovorite da strancima ne šalje svoje fotografije i video zapise. Za predatore su dečiji selfiji roba koju prodaju za neverovatno velike sume. Što je dete u ’’odraslijoj’’ pozi i sa manje odeće, vrednost fotografije je veća. Dakle, postavljanje i deljenje fotografija sa plaže ili treninga može biti razlog zašto je predator odabrao baš tu žrtvu.

Konstantan rad sa detetom i informisanje o dešavanjima na internetu može znatno da umanji verovatnoću da dete postane žrtva. Čak i to najmanje što možemo da uradimo, može da spasi jedan nevin život.

Izvor: tijana.rs
Prethodni tekstProdaja droge preko društvenih mreža
Sledeći tekstBezbednost Dece Na Internetu – Digitalni Vodič Za Roditelje