Svake godine, 19. maja, obeležava se Svetski dan zapaljenskih bolesti creva. Tradicionalno su se toga dana organizovale diskusije i druge aktivnosti u cilju širenja svesti o pacijentima koji boluju od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa i svim izazovima koje oni imaju.

Međutim, ove godine Udruženje za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis Srbije i Stetoskop.info medicinski portal, uz podršku Ministarstva zdravlja Srbije, kao i Evropskog udruženja za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis (EFCCA) rešili su da predstave širokoj javnosti ko su naši IBD lekari, ali i da podele životne priče pacijenata.

„Ove godine svetski dan pretvorićemo u više dana, a sve u želji da pod sloganom ‘Break the silence’ razbijemo tišinu i da na sva zvona oglasimo koliko je važno da pacijenti reaguju na simptome na vreme, odlaze kod lekara redovno i bolest uvedu u fazu koja je mirna i omogućava život bez smetnji“, navode u saopštenju organizatori i dodaju da su obišli osam IBD centara.

Od 10. maja na ulicama Beograda, Niša, Novog Sada, Kragujevca i Čačka građani mogu da vide bilborde sa licima gastroenterologa, pedijatara i hirurga koje žargonski zovemo IBD lekarima (IBD od inflammatory bowel disease).

„Svi oni su podrška pacijentima sa Kronovom bolešću i ulceroznim kolitisom i svakodnevno u ordinacijama vode bitku sa bolestima čije komplikacije mogu biti veoma teške. U tome im pomažu mnogobrojne kolege, lekari drugih specijalizacija, medicinske sestre, medicinski tehničari… To su samo neka od lica kojima se možete obratiti ukoliko imate simptome koji ukazuju na gore spomenute bolesti i važno je da znate da su oni spremni da se uporno bave lečenjem i da u tome imaju mnogo iskustva. Iako nas je u realizaciji projekta usporila situacija sa kovidom, a posebno imajući u vidu da većina ovih lekara radi u kovid centrima, imali smo šest meseci sjajne saradnje i posebnu zahvalnost upućujemo sledećim centrima: Klinički centar Niš; Klinički centar Kragujevac; Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine; Kliničko bolnički centar Zemun; Univerzitetska dečija klinika Tiršova; Vojnomedicinska akademija (VMA); Kliničko bolnički centar Zvezdara; Kliničko bolnički centar Dr Dragiša Mišović-Dedinje“, navode u saopštenju.

Centralni deo projekta su pacijenti i njihove priče, te će svakog drugog četvrtka počevši od 13. maja biti objavljeni intervjui sa pacijentima širom Srbije.

„Vodimo sve čitaoce u jedan dan sa IBD pacijentom, pokazujemo kako taj pacijent živi, radi, ide u školu, obavlja svakodnevne aktivnosti, trenira, itd. Pored dijagnostike bolesti, načina lečenja i svih izazova koje zapaljenske bolesti creva nose, dotakli smo se važnih tema kao što su: osnivanje porodice, odnos poslodavca prema pacijentu, priznavanje invalidnosti, život sa ileostomom…Najvažnija poruka koju želimo da pošaljemo je ona da je život sa Kronovom bolešću i ulceroznim kolitisom otežan i drugačiji, ali da je moguće živeti punim plućima kada je ta bolest pod kontrolom“, dodaju u saopštenju.

Šta treba da znamo o bolestima creva

Procenjuje se da 3% evropske populacije ima inflamatorne bolesti creva, što iznosi oko tri miliona ljudi. U Srbiji ne postoji tačan podatak o učestalosti ovih bolesti, ali se smatra da je približna drugim evropskim zemljama. Pored toga, brojne studije tokom poslednjih godina pokazuju porast učestalosti ovih bolesti u različitim delovima sveta ukazujući na globalni zdravstveni problem. Svetski dan borbe protiv inflamatornih bolesti creva, koji se obeležava 19. maja, iskazuje međunarodnu solidarnost u pružanju podrške obolelim osobama koje pored hroničnih zdravstvenih tegoba imaju i značajno narušen kvalitet života.

Termin inflamatorne (zapaljenske) bolesti creva (inflammatory bowel disease, IBD) uključuje autoinflamatorne bolesti digestivnog trakta: Kronovu bolest, ulcerozni kolitis i nedeterminisani kolitis, koje se svrstavaju u idiopatske bolesti, što znači da uzrok nastanka još uvek nije sa sigurnošću utvrđen. Smatra se da nastaju kao posledica interakcije urođene sklonosti (genetske predispozicije), faktora sredine (pušenja, ishrane, upotrebe lekova, stresa) i disregulacije imunološkog odgovora crevne sluznice. Inflamatorne bolesti creva se najčešće dijagnostikuju između 15. i 30. godine, dok se drugi starosni pik registruje između 55. i 65. godine života.

Kronova bolest (Crohn-ova bolest, Morbus Crohn) je hronična, sistemska bolest koja može zahvatiti bilo koji deo digestivnog trakta, ali su u najvećem broju slučajeva upalni procesi locirani u ileumu (završni deo tankog creva) i kolonu (debelo crevo). Bolesni, inflamacijom zahvaćeni regioni tkiva creva su diskontinuirani, odnosno smenjuju se sa delovima zdravog tkiva. Kod Kronove bolesti upala se širi u dublje slojeve zida creva usled čega je zid zadebljan uz pojavu dubokih rana i gnojnih nakupina.

Ulcerozni kolitis (colitis ulcerosa) se karakteriše prisustvom specifičnih ulceracija i erozija na sluznici debelog creva. Oboljenje se primarno javlja u završnom delu debelog creva (rektumu) odakle se može proširiti i na ostale njegove delove. Ulcerozni kolitis ima nekih sličnosti sa Kronovom bolešću, međutim ulcerozni kolitis za razliku od Kronove bolesti zahvata isključivo debelo crevo, dok Kronova bolest može zahvatiti bilo koji deo digestivnog trakta. Kod ulceroznog kolitisa upala se širi ujednačeno bez preskakanja delova tkiva, dok se kod Kronove bolesti upala može javiti na različitim delovima digestivnog trakta sa regionima zdravog tkiva. Pored toga, kod Kronove bolesti upala zahvata i dublje slojeve zida creva, što nije slučaj kod ulceroznog kolitisa koji pogađa samo površinski sloj, sluznicu debelog creva.

Međutim, u 10-20% slučajeva teško je razlikovati ulcerozni kolitis od Kronove bolesti – nedeterminisani kolitis.

Inflamatorne bolesti creva se manifestuju povremenim upalama delova digestivnog trakta sa različitim simptomima uz hroničan, nepredvidljiv tok bolesti. Klinička slika zavisi od stepena zahvaćenosti određenih regiona digestivnog trakta i karakteriše se periodima pogoršanja (relaps bolesti) i periodima bez tegoba tj. mirnim fazama (remisija bolesti). Najčešći klinički znaci i simptomi su: grčevi i bol u stomaku (uz hitnu potrebu za odlazak u toalet), proliv, krv u stolici, povišena telesna temperatura praćena umorom i gubitkom na težini. Kod dece se uočava poremećaj rasta i razvoja. Komplikacije se javljaju i izvan gastrointestinalnog sistema budući da inflamatorni proces zahvata i ostale delove tela (zglobove, usnu duplju, kožu, oči, žučne kanale). Rizik za razvoj kolorektalnog karcinoma zavisi od dužine trajanja i težine inflamatorne bolesti.

Za postavljanje dijagnoze inflamatornih bolesti creva pored anamnestičkih podataka, kliničkog pregleda koji uključuje digitorektalni pregled, primenjuju se i endoskopske i radiološke metode. Kolonoskopija predstavlja zlatni standard u dijagnostici inflamatornih bolesti creva, određivanju stepena aktivnosti i proširenosti bolesti. Stepen anemije i inflamatornog sindroma su laboratorijski pokazatelji aktivnosti bolesti, a prate se periodičnim određivanjem kompletne krvne slike i markera inflamacije (sedimentacije eritrocita i C-reaktivnog proteina (CRP)). Dijagnostički protokol inflamatornih bolesti creva podrazumeva i njihovo razlikovanje u odnosu na funkcionalne gastrointestinalne poremećaje (sindrom iritabilnog kolona ili sindrom nervoznih creva). Određivanje koncentracije fekalnog kalprotektina predstavlja pouzdan i neinvazivan metod procene inflamacije na nivou gastrointestinalnog trakta.

→ Kod zapaljenskih i tumorskih promena u crevima, leukociti (bela krvna zrnca) migriraju u unutrašnjost creva pod dejstvom infektivnih agenasa ili drugih faktora zapaljenja i oslobađaju kalprotektin na mestu inflamacije sluznice čime povećavaju izlučivanje ovog proteina stolicom. Fekalni kalprotektin se pokazao kao pouzdan i tačan marker u različitim aspektima inflamatornih bolesti creva, od postavljanja dijagnoze do praćenja bolesnika zbog fluktuirajućeg toka bolesti (periodi remisije i relapsa). Određivanje kalprotektina je vrlo značajno za praćenje odgovora na primenjenu terapiju, ali i predviđanje budućeg relapsa bolesti što omogućava brzo započinjanje ili inteziviranje terapije. Pokazana je veoma dobra korelacija između koncentracije kalprotektina u stolici i endoskopske procene inflamatorne aktivnosti bolesti.

→ Povišene vrednosti fekalnog kalprotektina nisu isključivo vezane za inflamatorne bolesti creva, ali sugerišu postojanje organske bolesti u gastrointestinalnom traktu.

Neupalni poremećaji poput sindroma iritabilnog kolona ne daju povećanu koncentraciju kalprotektina u stolici, za razliku od inflamatornih bolesti creva kod kojih je vrednost povećana i nekoliko stotina puta.

Dugotrajna primena nesteroidnih antiinflamatornih lekova, NSAIL (ibuprofen, diklofenak, indometacin, naproksen i dr.) može uzrokovati lažno pozitivan rezultat usled krvarenja u digestivnom traktu, oštećenja ćelija i oslobađanja veće količine kalprotektina. Pored NSAIL na rezultat testa može uticati i primena inhibitora protonske pumpe (omeprazol, pantoprazol, lanzoprazol, esmoprazol i dr.) u smislu dobijanja lažno negativnih rezultata, zbog čega se savetuje obustava njihove primene nedelju dana pre izvođenja testa.

Izvor: danas.rs, talijalab.com
Prethodni tekstVremeplov, 19. maj
Sledeći tekstPčelari iz Batajnice donirali med za bolnice