1944. Osnovano Udruženje književnika Srbije. 1971. Počeo sa radom Drugi program TV Beograd.

1828. – Rođen Stevan Vladislav Kaćanski, književnik (Srbobran, 31. 12. 1828 – Beograd, 16. 05. 1890)

1908. – Rođen Bora Glišić, književnik (Kragujevac, 31. 12. 1908 – Beograd, 11. 12. 1988)

1908. – Umrla Augusta Vela Nigrinova, pozorišna glumica (Ljubljana, 14. 11. 1862 – Beograd, 31. 12. 1908)

1919. – Rođena Ljudmila Frajt, kompozitor, prva žena kompozitor s diplomom Muzičke akademije u Beogradu, šef muzičkog odseka „Avala filma“, zamenik glavnog muzičkog urednika Radio Beograda
(Beograd, 31. 12. 1919 – Beograd, 14. 03. 1999)

1931. – Rođen Božidar-Boki Milošević, klarinetista, solista Beogradske filharmonije, umetnički rukovodilac Velikog narodnog orkestra Radio-televizije Beograd (Prokuplje, 31. 12. 1931 – Beograd, 15. 04. 2018)

1933. – U zgradi Tehničkog fakulteta u Beogradu otvorena prva jugoslovenska radio izložba, trajala do 9. januara 1934. godine

1944. – Osnovano Udruženje književnika Srbije

1961. – Otvoren bioskop „Zvezda“ u Beogradu

1971. – Počeo sa radom Drugi program Televizije Beograd

1997. – Umro Vasilije-Vasa Kazimirović, istoričar i publicista (Beograd, 13. 10. 1921 – Beograd, 31. 12. 1997)
Vasa Kazimirović je završio gimnaziju i studije istorijskih nauka u Beogradu. Radio je u Radio Beogradu kao urednik programa na nemačkom jeziku, a zatim kao direktor Izdavačkog centra „Beograd pres“ i pokretač i glavni urednik listova i edicija: „Tribina“, „Nova knjiga“ i „Danas“. Šezdesetih godina živeo je u Austriji, Nemačkoj i Švajcarskoj, gde se bavio istraživanjem i prikupljanjem građe iz novije srpske i jugoslovenske istorije. Bio je neumoran radnik, veliki istraživač. Njegovo dugotrajno i temeljno proučavanje Bečkog arhiva bacilo je novo svetlo na neke ključne ličnosti i događaje novije srpske istorije: Nikolu Pašića, Obrenoviće, kralja Petra I i Aleksandra Karađorđevića, kao i na srpsku oficirsku elitu. U poslednjih deset godina svoga života objavio je četiri velika dela: „NDH u svetlu nemačkih dokumenata i dnevnika generala Glejza fon Horstenaua“, „Nikola Pašić i njegovo doba 1845 – 1926“, za koje mu je dodeljena NIN- ova nagrada za publicistiku, „Srbija i Jugoslavija od 1914. do 1945. godine“ u četiri toma, izdavački poduhvat 1995. godine i monografiju „Crna ruka“.

2003. – Umro prof. dr Nikola Dekleva, hirurg, direktor Zavoda za hiperbaričnu medicinu u Beogradu (Leskovac, 19. 12. 1926 – Dobrota, 31. 12. 2003)

2004. – Umro dr Zvonimir Damjanović, profesor Biološkog fakulteta u Beogradu, akademik (Šavnik, 16. 04. 1929 – Beograd, 31. 12. 2004)

2009. – Umro Radomir Vučić, koreograf, prvak i direktor Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu, direktor Baleta Pozorišta na Terazijama (Bačko Gradište, 31. 05. 1948 – Beograd, 31. 12. 2009)

2011. – Umro dr Aleksandar Fira, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu i Fakulteta političkih nauka u Beogradu, predsednik Ustavnog suda Jugoslavije, akademik (Kragujevac, 04. 05. 1929 – Beograd, 31. 12. 2011)

2015. – Umro Veljko Guberina, advokat, doajen srpske advokature, predsednik Advokatske komore Srbije (Vrginmost, 09. 09. 1925 – Beograd, 31. 12. 2015)

2016. – Umro Miodrag Savić, rukometaš i trener, predsednik Rukometnog kluba „Partizan“ (1950 – 31. 12. 2016)

Prethodni tekstKorisnicima narodne kuhinje pojačan obrok pred novogodišnje praznike
Sledeći tekstKK Dunav u neizvesnoj završnici izgubio od Novog Pazara