19. decembra 1895. godine, na inicijativu Profesorskog društva, u Beogradu je osnovan Jestastvenički (prirodnjački) muzej. Prirodnjački muzej spada među najstarije muzejske institucije u Srbiji. Prva stalna postavka otvorena je 1904. godine povodom stogodišnjice Prvog srpskog ustanka. U osnivanju muzeja učestvovala su brojna velika imena srpske nauke, poput Jovana Žujovića, Josifa Pančića, Petra Pavlovića.

Prirodnjački muzej u Beogradu je jedna od najstarijih muzeoloških i najstarijih specijalizovanih naučnih institucija u Srbiji. To je jedini muzej takve vrste u Srbiji. Sa blizu milion i po primeraka spada u najveće prirodnjačke muzeje u Jugoistočnoj Evropi. To je Muzej bogate tradicije i iskustva sa veoma razvijenom mrežom međunarodnih veza.

Istorija muzeja
Prirodnjački muzej u Beogradu osnovan je 1895. kao Jestastvenički muzej Srpske zemlje. Pre osnivanja muzeja, još u prvoj polovini 19. veka u tadašnjoj Kneževini Srbiji postojao je veliki broj prirodnjačkih zbirki, koje su čuvane u Prirodnjačkom kabinetu Velike škole (Liceja).
Josif Pančić je veoma značajna ličnost iz oblasti prirodnih nauka ne samo kod nas već i u svetu. Bio je prvi predsednik Srpske Kraljevske Akademije i profesor Velike škole. Njegov naučni rad je značajan za skoro sve biološke discipline, a njegov doprinos u botanici je od neprocenjive vrednosti. Iako je njegov rad pionirskog karaktera, to je ujedno bilo i zlatno doba botanike u Srbiji.
Detaljno je istražio floru tadašnje Srbije, a otkrio je i opisao oko 50 i danas validnih, za nauku novih vrsta (Picea omorica, Ramonda sebica, Eryngium serbicum, Centaurea derventana i druge). Smatra se utemeljivačem Prirodnjačkog muzeja, jer je sa grupom svojih saradnika i učenika sistematski prikupljao i proučavao primerke iz prirode.

Pančićevi učenici i naslednici: mineralozi, geolozi, botaničari i zoolozi su svojim radom na proučavanju prirode u Srbiji doprineli obogaćivanju budućih zbirki muzeja. Zbirke ovih prirodnjaka i danas se čuvaju u Muzeju, a pored naučne imaju i veliku istorijsku vrednost.

Prva izložba muzeja otvorena je 1904. godine u Beogradu u prisustvu Kralja Petra I i zvaničnika, a prvo gostovanje prirodnjačkih eksponata u inostranstvu bilo je iste godine na Svetskoj izložbi u Parizu.

Prvi upravnik Muzeja bio je akademik Petar Pavlović, geolog i predavač na Velikoj školi. Na mestu upravnika proveo je trideset godina, potpuno posvećen svome radu, tako da Muzej predstavlja njegovo životno delo.

Tokom Prvog i Drugog Svetskog rata mnoge zbirke muzeja su oštećene ili uništene, i nepovratno su izgubljeni jedinstveni prirodnjački predmeti, arhiva i deo biblioteke. Nakon Drugog Svetskog rata Muzej je pokušao da otkloni posledice rata.

Muzej danas
Danas muzej ima 117 zbirki sa preko 1 500 000 predmeta. Značaj fonda prirodnjačkih zbirki je ogroman, jer dokumentuje prirodu ne samo Srbije već i susednih balkanskih područja i prikazuje njihov razvoj, od drevnih vremena do danas. U muzeju se čuvaju primerci vrsta biljaka i životinja koje se više ne mogu naći na terenima Srbije jer su usled uticaja čoveka iščezle ili migrirale u druge predele. Muzej uživa svetsku reputaciju jer se u zbirkama nalazi nekoliko stotina holotipova i unikatnih primeraka minerala, stena, botaničkih i zooloških predmeta.
Prirodnjačkom muzeju je 1972. godine pripojen Muzej šumarstva i lova, sa svojim zbirkama lovačkih trofeja i lovačkog oružja.
Muzej ima četiri sektora: Geološki sektor (koji se bavi mineralogijom, petrologijom i paleontologijom), Biološki sektor ( koji se bavi botanikom, zoologijom i mikologijom), Sektor za edukaciju i odnose s javnošću i Sektor zajedničkih službi.

Prirodnjački muzej je jedan od retkih muzeja kod nas, u čijem sastavu je i Naučno-istraživačka jedinica.

Jedna od značajnih zbirki Muzeja je Generalni herbarijum Balkanskog poluostrva, koji predstavlja bazu podataka flore regiona bivše Jugoslavije, uključujući i primerke iz Bugarske, Grčke i Albanije. Procenjuje se da ima oko pola miliona primeraka viših biljaka.

Još neke od značajnih zbirki se nalaze u muzeju: zbirka minerala Trepče, zbirka minerala i ruda Srbije, zbirka meteorita, bogate zbirke paleoflore i paleofaune Srbije, zbirka vodozemaca, gmizavaca, ptica, sisara, entomološka zbirka i druge. U okviru muzeja je i specijalizovana naučna biblioteka, koja sadrži preko 22 000 naslova knjiga, rukopisa, naučnih časopisa, geografskih i geoloških karata.
Pedagoška služba muzeja sarađuje sa brojnim školama u Beogradu i Srbiji.

U sastavu Muzeja je Galerija, koja se nalazi u sklopu Beogradske tvrđave Kalemegdan, i u kojoj se održavaju izložbe, prezentacije, predavanja i promocije. Godišnje se pripremi 5 do 7 postavki različitih izložbi. Muzej svake godine ima intenzivan multimedijalni program, pri čemu se obeležavaju značajni ekološki datumi: Dan vlažnih staništa, Dan biodiverziteta, Svetski dan vode, Evropska noć slepih miševa, Dani evropske baštine.

Zbirke
Muzej poseduje 117 većih i manjih zbirki
Pre nego što je Muzej formalno osnovan, bilo je uobičajeno da se zbirke Jestastveničkih (prirodnjačkih) kabineta Velike Škole nazivaju Jestatsveničkim muzejem, jer je već bila postignuta opšta saglasnost da će one predstavljati osnovni fond budućeg novog muzeja. To je ozvaničeno odobrenjem Ministra prosvete od 19. aprila 1901. i do 1903. prenete su u Stevčinu zgradu za ono vreme vrlo bogate i značajne prirodnjačke zbirke koje su obuhvatale blizu 4000 predmeta. Vrlo brzo Muzej je u vidu poklona dobio još oko 1000 primeraka. Ukupan broj obrađenih predmeta procenjuje se danas na preko 1.300000. Tačnu specifikaciju nije moguće dati iz nekoliko razloga. U zavisnosti od organizacije zbirki dokumentacione jedinice su različito definisane, pa je na primer u Herbarijumu jedinica herbarski list u kome se najčešće nalazi više od jednog primerka. Oko 400000 predmeta samo zbirno zavedenih u knjigu ulaza (kolektorska knjiga) usled nedostatka prostora nije moguće razvrstati i inventarisati, dok oko 100000 predmeta nije inventarisano jer u zemlji nema specijalista koji bi mogli da izvrše kompetentnu identifikaciju. U Muzeju se čuva više stotina holotipova i unikatnih mineroloških, petroloških, botaničkih i zooloških primeraka od izuzetnog naučnog značaja.

Izvor: Prirodnjački muzej Beograd

Prethodni tekstDanas je Sveti Nikola
Sledeći tekstRužica Sokić, veliko ime domaćeg glumišta